Kreativno pisanje i mentorstvo
Radionice kreativnog pisanja
Radionice kreativnog pisanja nisu nova pojava. Ipak, poslednjih godina postaju sve zastupljenije kao jedan od načina da se naredna generacija pisaca upozna sa zanatom pisanja. Nekada su generacije pisaca započinjale svoj književni put objavljivanjem u književnim časopisima, gde bi urednici prepoznali njihov rad i pružili im priliku da objave knjigu. Književni konkursi takođe su oduvek postojali i ostaju važan i stalan deo puta ka književnom prvencu.
Kada sam ulazila u književni svet, oba ova modela bila su prisutna, a u to vreme postojale su samo dve književne radionice. Pohađala sam jednu od njih, u organizaciji Centra za stvaralaštvo mladih, zajedno s malom grupom mladih pisaca, od kojih su mnogi kasnije postali značajna imena današnje književne scene. U tom smislu, obrazovanje, razmena informacija i ideja, kao i mogućnost objavljivanja knjige, bili su veoma značajni za moju generaciju pisaca. Danas ovakav rad ima još više smisla, s obzirom na to da specijalizovani književni časopisi mladim piscima uglavnom više nisu lako dostupni. U širem smislu, promenila su se vremena, ali i način na koji se književnost doživljava i dinamika kojom stiže do svojih čitalaca.
Književne radionice podrazumevaju i obrazovnu komponentu: upoznavanje s autorima važnim za savremenu književnost, kako iz domaće književne tradicije tako i iz prevodne književnosti; upoznavanje s tehnikama formalnog oblikovanja pesme; istraživanje stilskih figura, melodičnosti i pesničkih slika; razmatranje različitih tematskih pristupa poeziji, kao i drugih aspekata književnog rada.
Književne radionice počela sam da vodim 2021. godine, kada sam shvatila da želim da prenesem iskustvo koje sam stekla i kao autorka i kao urednica, posebno kroz rad na pesničkim knjigama. Važnu ulogu u toj odluci imalo je i moje iskustvo u nastavi. Verujem da dobar edukator i mentor radionice treba da ima ne samo spisateljsko iskustvo — i dela koja iza njega stoje — već i iskustvo u nastavi, kako bi pristup prilagodio konkretnoj grupi s kojom radi. Osnovna struktura programa radionice jeste važna, ali je podjednako važno poznavati prethodno iskustvo i znanje polaznika. Zato je metode rada potrebno prilagođavati kada je to neophodno, kako bi svaka grupa ostvarila svoj puni potencijal.
Trenutno vodim tri književne radionice, kroz koje je tokom proteklih pet godina prošlo oko šezdeset polaznika. Jedna od radionica povezana je s Rukopisima, zbornikom poezije i kratke proze mladih autora s prostora bivše Jugoslavije, čija sam glavna urednica. Ovaj program održava se uživo u Domu omladine Pančevo i traje šest meseci, tokom kojih polaznici rade i na poeziji i na kratkim pričama.
Druga je Mala poetska radionica, četvoromesečni onlajn program u potpunosti posvećen poeziji. Treća je četvoromesečna onlajn radionica posvećena kratkoj prozi, Kratke priče.
Polaznici koji pišu poeziju imaju mogućnost da nakon završenog rada u radionici objave svoje delo u pesničkoj ediciji Najbolja Udruženja književnika i književnih prevodilaca Pančeva, koju sam pokrenula 2012. godine. Danas je to jedna od značajnih pesničkih edicija u Srbiji, a tokom protekle četiri godine troje autora i polaznika radionica s kojima sam radila dobilo je ukupno četiri nagrade za poeziju.
To mi mnogo znači jer sam imala priliku da radim s talentovanim mladim pesnicima i pomognem im da oblikuju svoje glasove, a oni će uskoro postati važan deo naše književne scene.
Rad koji ima jasnu svrhu i smislenu misiju uvek je vredan truda, čak i kada njegovi rezultati nisu odmah vidljivi. Kao pisci, međutim, uvek treba da imamo na umu i budućnost i književno nasleđe koje ostavljamo generaciji koja dolazi posle nas.
Aktuelne pozive možete pronaći u odeljku NOVOSTI!
Jasmina Topić
Urednički rad — povezanost s radionicama
Kao što je ranije pomenuto, književne radionice koje vodim povezane su s Najboljom, edicijom savremene poezije koju objavljuje Udruženje književnika i književnih prevodilaca Pančeva.
U ediciji se pesničke zbirke objavljuju od 2012. godine, koja je označena kao njeno „nulto izdanje”. Te godine objavljeno je pet naslova, uglavnom autora iz Pančeva, među kojima je bila i jedna moja knjiga. Ova izdanja predstavljala su uvod u buduću izdavačku delatnost edicije, a kao gostujući urednici pridružili su se istaknuti srpski pesnici Ana Ristović i Nikola Vujčić. Kao glavni urednik edicije potpisan je Vasa Pavković.
Od tada se urednički tim proširivao i menjao, stvarajući posebnu dinamiku unutar same edicije. Taj razvoj pokazao je i koliko važnim smatramo blisku saradnju urednika i autora, kao i pažljiv odnos prema tekstu tokom čitavog procesa rada.
Poslednjih nekoliko godina preuzela sam vođenje edicije kao glavna urednica i koordinatorka aktivnosti vezanih za Najbolju u okviru našeg Udruženja. Kao urednica ili kourednica radila sam na više naslova, među kojima su Stereorama Bojana Savića Ostojića, Napad panike Stefana Stanojevića, Fajront u klubu 27 Stefana Kirilova, Uriel Uroša Đorovića, Rekvijem za muvu Marka Mijatovića i Sedativ za samoću Hristine Damjanović.
Tokom protekle dve godine autori čije su knjige objavljene u ediciji dobili su četiri nagrade za poeziju, što predstavlja dragoceno priznanje pažljivom i posvećenom uredničkom radu koji stoji iza Najbolje.
Do sada je u ediciji Najbolja objavljena trideset jedna pesnička zbirka. Više informacija o ediciji i Kvartalu, časopisu za umetnost koji objavljuje Udruženje književnika i književnih prevodilaca Pančeva, možete pronaći na sajtu:


















